Noću ispod tačke rose: kondenzat i alge na izolovanim fasadama
Preskoči kroz ovaj članak
Alge na tek izolovanoj fasadi izgledaju kao greška u izolaciji. Građevinsko-fizički posmatrano, reč je o problemu površine: tanak spoljašnji sloj Wärmedämmverbundsystem-a (WDVS, kontaktni sistem termoizolacije fasade) toplotno je odvojen od toplog zida i hladi se prema noćnom nebu. BauNetz Wissen navodi da oštećenja nemaju uticaja na efikasnost izolacionih sistema; optički su, međutim, često znatna.
Šta se noću dešava na spoljašnjoj površini
WDVS toplotno odvaja masivne građevinske elemente. Pošto sam nema akumulacionu masu, fasada se noću, pre svega zračenjem, hladi ispod temperature vazduha i taloži se kondenzat. Prema ispitivanjima Fraunhofer IBP u časopisu Bausubstanz 2/2018, za to su presudne vedre noći; noćno spuštanje ispod tačke rose pri tome često iznosi samo nekoliko desetina stepena.
Fraunhofer IBP je 2001. ponovo vrednovao merenja na otvorenom na probnoj kući iz jeseni 1994. Zapadni zid imao je 80 mm WDVS na 240 mm silikatne opeke (U = 0,41 W/m²K), a uporedni zidovi bili su od 365 mm poroziranog lakog opekarskog bloka (U = 0,51 W/m²K). Vrednovani su meseci septembar i oktobar.
Rezultat: temperatura površine WDVS pala je usled noćnog zračenja ispod temperature spoljašnjeg vazduha, dok je kod monolitnog zida orijentisanog prema jugu ostala iznad nje. Samo kod WDVS trebalo je računati sa čestim noćnim izlučivanjem kondenzata, a kod monolitnih zidova samo u izuzetnim situacijama.
Od kondenzata do naslage algi
Mikroorganizmi se nastanjuju kada je površina trajno vlažna, a ta vlaga, prema BauNetz Wissen, nastaje pretežno orošavanjem. Prema današnjem nivou znanja, presudna nije količina kondenzata, već voda koja je mikroorganizmima dostupna na površini, bar za početak rasta. Kritično godišnje doba je jesen; zimi je previše hladno, leti previše suvo. Prema IBP, kondenzat u mnogim slučajevima tek u kombinaciji sa kišnicom koja se zadržala na površini dovodi do napada; orošavanje i kiša pod vetrom, dakle, se sabiraju.
- Severne i zapadne strane su posebno podložne. Da je zahvaćena i severna strana sa malo kiše pod vetrom, prema IBP, objašnjava samo noćno orošavanje.
- Hidrofobni završni malteri ne upijaju vodu; ona stvara kapljice i vrlo sporo se suši.
- Iznad plastičnog tipla javljaju se veći tokovi toplote, pa se površina maltera tu brže suši. Algama tu nedostaje životna osnova, a tiplovi se ocrtavaju.
- Prema IBP obračunu, trajanje orošavanja moglo bi se znatno skratiti samo debljinama izolacionog materijala ispod 8 cm, što autori smatraju neprimenljivim.
Istovremeno važi: većina izvedenih WDVS ostaje bez oštećenja. Samo mali procenat pokazuje rast koji je za prigovor.
Šta projektanti poznaju kao odgovor
| Pristup | Princip | Ocena |
|---|---|---|
| Biocidi u malteru i premazu | ubijaju mikroorganizme | Aktivne supstance se ispiraju i opterećuju životnu sredinu; na strani izloženoj vremenu efikasnost je ograničena |
| Deblji, hidrofilni mineralni malter | veća akumulaciona masa; hidrofilni malteri odmah upijaju vlagu | Merenje nakon vedre noći: na standardnom WDVS sa belim premazom skoro dvostruko više vode nego na belom debeloslojnom malteru; računski pad ispod tačke rose najviše 20 % kraći |
| Tamniji tonovi boje | veći dobitak od zračenja tokom dana | računski tamna fasada pada ispod tačke rose gotovo u isto vreme kao bela; prikriva slab rast |
| Akumulatori latentne toplote (PCM) | pražnjenje pri padajućoj temperaturi odlaže stvaranje kondenzata | računski do 70 % manje padova ispod tačke rose, na otvorenom delotvorno samo u pojedinim godinama |
| Superhidrofobna silikon-smolna boja | voda se skuplja u kapi i skida | IBP probne površine posle tri godine: napad algi nije dokazan, kod drugih proizvoda bez biocida slab |
| Premazi sa niskom emisijom (IR-reflektujući) | manji noćni pad temperature | vidi dole |
| Prepusti krova | manje kiše pod vetrom | odlučuje se u skladu sa konceptom oblikovanja |
Procentni navodi se ne mogu međusobno upoređivati. Vrednosti za debeloslojni malter, IR boju i akumulatore latentne toplote su izračunati efekti za period od septembra do oktobra; izmerena vrednost za debeloslojni malter potiče sa jednog jutra nakon vedre noći. Ko procenjuje neku meru, zato treba da pita za granična svojstva i orijentaciju, a ne za najveći broj.
Nizak emisioni stepen: šta je izmereno
Ideja je fizički jednostavna: ko smanji dugotalasno zračenje, smanjuje noćni pad temperature. IBP obračun za to postavlja koeficijent emisije 0,6 umesto 0,9; izračunata temperatura površine WDVS u posmatranoj vedroj septembarskoj noći ostala je stalno iznad temperature tačke rose. Šta emisioni stepen kod građevinskih elemenata zaista znači, razmatra prilog Šta opisuje emisioni stepen.
Na otvorenom su rani premazi pokazali oko 50 % manje kondenzata na zapadnoj fasadi, ali su usled habanja aluminijumskih listića nakon nekoliko meseci izgubili izgled i postali srebrnasti. Dva dalje razvijena sistema, naneta krajem 2011. i tri godine kasnije, ispitana su na zapadnom i severnom zidu.
Na severnom zidu bež-sivi sistem skratio je trajanje orošavanja u jesenjim periodima, izuzev prvog, za oko 25 %, a plavo-sivi za 10 i 18 %. Plavo-sivi sistem nije pokazao efekat posrebravanja posle dve godine izlaganja vremenskim uslovima. Autori zaključuju da bi smanjenje od oko 25 % moglo da otkloni većinu problema. Jedna od četiri osobe među autorima je tehnička direktorka fabrike boja.
Koje granice ima procena spoljašnjih površina termovizijskom kamerom, objašnjava prilog Šta dokazuje termogram.
Šta ostaje otvoreno
BauNetz Wissen beleži da razvoj odgovarajućih mera protiv napada algi i lišajeva nije završen. IBP podaci su serije merenja na jednoj lokaciji u pojedinim jesenjim periodima, a efikasnost zavisi od sistema, orijentacije i godišnjeg vremena. Za projektovanje to znači: pojedinačna mera ne uklanja rizik; ona smanjuje trajanje orošavanja i ponudu vode. Pre svega je otvoreno koje od ovih pristupa se tokom deset i više godina dokazuju na stvarnim fasadama.
Ko meri na objektu, mora poznavati red veličine: kod pada od nekoliko desetina stepena tačnost merenja odlučuje o izjavi. IBP je za svoja merenja na otvorenom svaki senzor pre ugradnje pojedinačno kalibrisao.
Izvori
- Grauschleier an Fassaden (sivi veo na fasadama; BauNetz Wissen Dämmstoffe) – stranica bez datuma; pristupljeno 30. 10. 2026.
- Algen auf Wärmedämm-Verbundsystemen, IBP-Mitteilung 382 (alge na sistemima termoizolacije fasade; Fraunhofer IBP) – 28 (2001), Neue Forschungsergebnisse, kurz gefaßt (novi rezultati istraživanja, ukratko); period merenja od 16. septembra do 24. oktobra 1994.
- Einsatz eines neuen wetterresistenten IR-Anstrichs im Vergleich mit anderen Maßnahmen zur Reduktion des Bewuchsrisikos an Außenfassaden (primena novog IR premaza otpornog na vremenske uslove u poređenju sa drugim merama za smanjenje rizika od rasta na spoljašnjim fasadama; Krus, Thiel, Born, Fitz; Bausubstanz 2/2018, Fraunhofer IBP) – Bausubstanz 9 (2018), sv. 2 (april), str. 35–43; serije merenja od 2012. do 2015.
- Wärmebrücken: Arten (toplotni mostovi: vrste; BauNetz Wissen) – stranica bez datuma; pristupljeno 30. 10. 2026.